YouSub
Untitled

sr Serbian

Untitled Serbian subtitles

0 downloads · 78 lines · added Nov 25, 2015

Report a problem
What's wrong?

Also available in

Advertisement

Serbian transcript

Da li ste znali da svaki put kad muzičari uzmu svoje instrumente
počne vatromet po celom njihovom mozgu?
Spolja, oni možda izgledaju mirni i skoncentrisani,
dok čitaju note i izvode precizne i uvežbane potrebne pokrete.
Ali u njihovim mozgovima je počela žurka.
Kako to znamo?
Pa, u poslednjih nekoliko decenija,
neurolozi su napravili ogromne pomake
u razumevanju funkcionisanja naših mozgova posmatrajući ih u trenutku rada
instrumentima kao što su FMR i PET skeneri.
Kad su ljudi spojeni na te mašine,
zadaci poput čitanja ili rešavanja matematičkih problema
imaju odgovarajuće oblasti mozga
u kojima se može primetiti aktivnost.
Ali kada su istraživači dali učesnicima da slušaju muziku,
ugledali su vatromet.
Više oblasti u njihovim mozgovima se obasjalo istovremeno,
dok su obrađivale zvuk,
rastavljen na delove kako bi se razumeli elementi poput melodije i ritma,
da bi se sve opet stopilo u jedinstveno muzičko iskustvo.
A naši mozgovi obavljaju sav taj posao u deliću sekunde
od trenutka kad čujemo muziku do trenutka kad naša stopala počnu da tapkaju u ritmu.
Ali kada su se naučnici okrenuli sa posmatranja mozgova
slušalaca muzike na mozgove muzičara,
mali dvorišni vatromet se pretvorio u proslavu jubileja.
Ispostavilo se da dok slušanje muzike angažuje mozak
u neke vrlo interesantne aktivnosti,
sviranje muzike je moždani ekvivalent treninga za celo telo.
Neurolozi su videli da se brojne oblasti mozga pale,
dok istovremeno obrađuju različite informacije
u komplikovanim, međusobno povezanim, i zadivljujuće brzim sekvencama.
Ali šta je to u izvođenju muzike što pali svetlo u mozgu?
Istraživanje je još relativno novo, ali neurolozi imaju dosta jasnu zamisao.
Sviranje muzičkih instrumenata angažuje praktično sve delove mozga istovremeno,
naročito u vizuelnom, auditivnom i motoričkom korteksu.
I kao i kod svakog drugog vežbanja, disciplinovano, strukturisano vežbanje
jača te funkcije mozga, što nam omogućava da primenimo tu snagu
i na ostale aktivnosti.
Najočiglednija razlika između slušanja muzike i sviranja
je da potonje zahteva dobre motoričke sposobnosti
koje su pod kontrolom obe hemisfere mozga.
Ono takođe kombinuje jezičku i matematičku preciznost,
u kojima je više uključena leva hemisfera,
sa novim i kreativnim sadržajima u kojima prednjači desna.
Iz tih razloga pronađeno je da reprodukcija muzike
povećava obim i aktivnost u mozgu u žuljevitom telu,
mostu između dve hemisfere,
omogućavajući prenošenje poruka kroz mozak brže i kroz više različitih putanja.
To može da osposobi muzičare da rešavaju probleme
efikasnije i kreativnije, i u akademskom i u društvenom kontekstu.
Obzirom da izvođenje muzike takođe uključuje veštinu i razumevanje
njenog emotivnog sadržaja i poruke,
muzičari su često na višem nivou izvršne funkcije,
u kategoriji međusobno povezanih zadataka
koji uključuju planiranje, strategiju i pažnju usmerenu na detalje
i zahtevaju simultanu analizu i kognitivnih i emocionalnih aspekata.
Ova sposobnost takođe utiče na rad naših sistema za memoriju.
I zaista, muzičari pokazuju poboljšano pamćenje
i stvaraju, skladište i preuzimaju uspomene brže i efikasnije.
Istraživanja su pokazala da muzičari koriste svoje vrlo dobro povezane mozgove
da bi dali svakom sećanju višestruke oznake,
kao što je pojmovna, emocionalna, zvučna i kontekstualna oznaka,
kao dobar Internet pretraživač.
Dakle, kako znamo da su sve ove pogodnosti jedinstvene za muziku,
u odnosu na, recimo, bavljenje sportom ili slikarstvom?
A šta ako su ljudi koji se bave muzikom
bili pametniji i pre nego što su počeli?
Neurolozi su istražili ova pitanja, ali do sada su otkrili da se
umetnički i estetski aspekti kod učenja sviranja muzičkog instrumenta razlikuju
od svake druge aktivnosti koju su proučavali, uključujući i druge umetnosti.
I u nekoliko ispitivanja slučajno izabranih učesnika
koji su pokazali isti nivo kognitivnih funkcija i neuronske obrade na početku,
ispostavilo se da su oni koji su proveli neko vreme učeći muziku,
pokazali poboljšanje u brojnim oblastima mozga u odnosu na ostale.
Ova nedavna istraživanja o korisnosti sviranja za razvoj umnih sposobnosti
unapredila su naše razumevanje mentalnih funkcija,
otkrivajući unutrašnje ritmove i složene interakcije
koje sačinjavaju zadivljujući orkestar našeg mozga.

Need subtitles from another video?